Jel’ ili jer?

U svakodnevnoj komunikaciji odnosno razgovornom stilu primjetno je korištenje čestične skupine je l’/jel’ u slučajevima kada bi se trebao koristiti veznik jer. Iz toga je očito da govornici ne znaju kada koristiti dvoje zbog čega ova pojava, nažalost, postaje sve raširenija.

Je l’/jel’ čestična skupina karakteristična je za razgovorni stil i ne pripada standardnom jeziku, a u medijima se i književnim djelima pojavljuje u citatima.

Skupina je l’/jel’ karakteristična je za upitne rečenice: Je l’ vi vidite ovo? Jel’ je ovo bilo za očekivati? Je l’ ti stvarao probleme? Jel’ znaš kada ćeš doći doma? Jel’ to radi?…; dopunska pitanja: Stići ćemo, jelda? Otići ćeš k mami, jel’ da? Je li da me nisi vidio?…; poštapalice: Onda je otišao, jel’, u Njemačku da bi, jel’, našao posao, Htjela je da joj, jel’, posudim auto, Želio bih, je l’, da se sve to što prije završi…; elipsu u glavnoj rečenici koja uvodi uzročnu: Jel’ to zato što/zato jer/stoga…

Veznik jer, za razliku od skupine je l’/jel’, služi povezivanju glavne rečenice sa zavisnom, odnosno uvodi uzročnu rečenicu kojom se iznosi uzrok neke činjenice: Kasnio sam jer je bila gužva, Pao je (ispit) jer nije učio, Nije otputovao jer se razbolio, Htjela sam kupiti tu haljinu, ali sam odustala jer je bila preskupa, Napravio je novu igračku jer se stara već istrošila… Veznik jer dolazi svugdje gdje biste mogli staviti i veznike budući da ili zato što.

Kao što vidimo, veznik jer i čestična skupina je l’/jel’ imaju posve različito značenje, stoga pripazite na njihovu uporabu. Dodatno naglašavamo da se ispred veznika jer ne piše zarez – osim u slučajevima umetnute rečenice – a što je isto tako čest slučaj u praksi.